Ibintu 3 byatumye umuryango wabibumbye UN ufungwa burundu!!!
Igihugu cya Israel kigiye kwiyomekaho intara ya Palestines ikuzwe kumenyekana nka GAZA, nkuko imanza z’Uhoraho Uwiteka Imana Nyiringabo zabitegetse, nyuma yuko ibihugu bihuriye mu ishyirahamwe ry’umuryango wabibumbye (United Nations) washinzwe na US mu intambara ya kabiri y’isi yose yatangiye mu mwaka wa (second war world ll 1 September 1939) iza kurangira mu mwaka wa (World War II ended in 1945). Nyuma y’imyaka (6) ibaye niho hashinzwe (the United Nations).
Umuryango wa (Europeans Union) wikomye igihugu cya Israel ko ngo icyo gihugu kigiye kwigarurira intara ya Palestine kandi Palestine ari igihugu cyemewe na UN. Ibi barabivuga gutyo bazi neza ko UN yapfuye itakibaho isigaje gusa kuzashyingurwa mukwezi kwa (7) 2026.
Intambara ya mbere y’isi yose yatangiye mu mwaka wa (28 July 1914 – 11 November 1918)
(The League of Nations) Nations was the first worldwide intergovernmental organization whose principal mission was to maintain world peace. It was founded on 10 January 1920 by the Paris Peace Conference that ended the First World War. The main organization ceased operations on 18 April 1946 when many of its components were relocated into the new United Nations (UN) which was created in the aftermath of the Second World War.
The League’s primary goals were stated in its eponymous Covenant. They included preventing wars through collective security and disarmament and settling international disputes through negotiation and arbitration. Its other concerns included labour conditions, just treatment of native inhabitants, human and drug trafficking, the arms trade, global health, prisoners of war, and protection of minorities in Europe. The Covenant of the League of Nations was signed on 28 June 1919 as Part I of the Treaty of Versailles, and it became effective with the rest of the Treaty on 10 January 1920.
Kuva abanyaBurayi batakaza ubudahangarwa bwo kuyobora ibihugu byose kw’isi mu muryango wabo bari barashinzwe witwa (League of Nations) kuko bari baratsinze intambara ya mbere y’isi yose kubufatanye bwa (France and United Kingdom UK) nta bwo bongeye kugira ingufu ziyobora isi kuko batabashije gutsinda intambara ya kabiri y’isi yose. Ahubwo America niyo yaje kuba umunyembaraga kuko ariyo yatsinze urwo rugamba bituma iyobora isi yose na magingo aya.
Kuba rero (EU) bashobora kurwanya igihugu cya Israel bishobora kutabyara umusaruro kuko Israel nta bufatanye ifitanye na (EU) dore ko Israel ari kimwe mu bihugu bitajya bifata imyenda cyangwa amadeni ahari ho hose kw’isi. Ahubwo icyintu gitangaje ni uko US yishyura Israel milliyoni $2 buri munsi bitewe ni uko abacuruzi benshi kandi bakomeye bafite ibigo bikomeye cyane kw’isi usanga ari ibya abanya Israel.
Kuba US ifasha Israel s’uko bayikunda cyane kurusha ibindi bihugu, ahubwo ni nabo bagize uruhare rwo kurangiza intambara ya kabiri y’isi yose bafatanije na US. Niba bahimbye amayeri yo gukora atomic bomb yatumye America iba igihangange kw’isi yose.
Bivuze ngo US itinya Israel kuko bagifite ubwo bwenge bwabo bwatumye US ikomera kw’isi. Ninayompamvu udashobora kumva ahantu ahari ho hose kw’isi ko Israel hari aho yagiranye amasezerano n’ibihugu byo kudakoresha intwaro za kirimbuzi za nuclear. Ariko US na RUSSIA bari barasinyanye amasezerano yo kutazongera gukoresha izo intwaro za kirimbuzi n’ubwo ayo masezerano yarangiye muri uku kwezi.
Ibi bisobanuye yuko European Union nta ngufu ishobora kugira ku gihugu cya Israel.
Dore ibintu (3) byabaye intandaro yisenyuka rya UN kandi bitashyizwe ahagaragara.
- Imanza zitabera z’Uhoraho Uwiteka Imana Nyiringabo
- Iraswa rya president Donald Trump mu kwiyamamaza kwe 2024
- Kuba UN yaribasiye igihugu cya Israel ndetse igasaba igihugu cya South Africa gutanga ikirego ICC barega igihugu cya Israel bavuga ko ngo cyakoze genocide muri GAZA mu ntara ya Palestine.
Ubuhanuzi bwavuze yuko GAZA izakurwaho kw’ikarita y’isi. Bukomeza buvuga ko, intara ya Palestine atari igihugu ahubwo ari intara izomekwa kuri Israel nkuko imanza zitabera zabitegetse. Ikibazo cya Palestine ni kibazo cy’umwuka kigomba gukemurwa kuneza cyangwa ku nabi.
Ibyo ni birangira, hazakurikiraho igihugu cy’Uburundi dukunze kwita Isamariya, ikibazo cy’ISAMARIYA ni kibazo politike kigomba gukemurwa mu buryo bwa politike ariko byabanje kunyura mu manza zitabera z’Uhoraho Uwiteka Imana Nyiringabo.
Intambara ya kabiri y’isi yose irangira abanyaBurayi nibo bategekaga akarere kibiyaga bigari. Ababiligi nibo bafashe igihugu cy’uRwanda barakigegena bagisiga ar ’imisozi ngo barahima abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abatutsi. Niyompamvu abanyaBurayi bakunda abahutu kuko bashenye ubwami bwariho maze babusimbuze republika itemewe na mategeko iriho uyumunsi wa none kandi mu byukuri itemewe na mategeko.
Agaco ka abahutu kahisemo kugurisha igihugu cyabo kugirango ba bashe guhabwa ubutegetsi. Imwe mu mpamvu Ababiligi batanze ubwo America yashakaga gucyura impunzi zo mu bwoko bw’abatutsi mu mwaka w’1959, babwiye abanyaMerica yuko ngo abatutsi ari abanyabwenge cyane ko ba azashobokana n’America. Ibyo America yabishyize mu mutwe imenya ko abahutu ari ibigoryi yanga gukorana nabo ahubwo itangira gushakisha uko izacyura abatutsi ba banyabwenge kugirango izabashe gukorana na banyabwenge aho gukorana ni bigoryi. Ayo namwe mu magambo yavuye mukanwa ka Ababiligi bo bari barahisemo gukorana ni bigoryi aho gukorana na banyabwenge.
Historically, the Belgian colonial administration in Rwanda held and promoted the belief that the Tutsi population was intellectually superior and better suited for leadership roles than the Hutu population. This view was part of a larger colonial ideology that created and exacerbated ethnic divisions.
Here is a breakdown of the historical context:
- Colonial Ideology: European colonizers in Rwanda developed theories that classified the population into ethnic groups and assigned different characteristics and levels of capability to these groups. These classifications were not based on accurate pre-colonial social structures but were imposed by the colonial power.
- Creating Divisions:The Belgian administration favored the Tutsi minority in various ways, granting them preferential access to education and positions of power. This created a social and political hierarchy based on these imposed ethnic categories.
- Formalizing Divisions:The introduction of mandatory ethnic identity cards in 1933 solidified these divisions, legally categorizing individuals as Tutsi, Hutu, or Twa.
Impact on Rwanda: These policies of division and favoritism had a lasting and devastating impact on Rwanda. The resentment fostered by this institutionalized discrimination contributed significantly to the ethnic tensions that ultimately led to the genocide against the Tutsi in 1994.
egretnewseditor@gmail.com














