Ubutabera bw’Uwiteka Imana Nyiringabo muri Kenya bwabahagaritse amaraso!!!
Ubutabera bw’Uhoraho Uwiteka Imana Nyiringabo bukomeje gukora umulimo wabwo mu butegetsi bwa Samuei William Ruto Arap Rotich, urukiko rw’ubujurire bwatesheje agaciro icyemezo cyo kweguzwa kw’Uwahoze ari icyegera cya (the deputy president of Samuei William Ruto republic of Kenya) George Rigathi Gachagua kuko uwashyizeho inteko ya bacamanza batatu (three bench of judges) ni Philomena Muilu icyegera cya chief justice Martha Koome utari mu gihugu icyo gihe umwaka ushize mukwezi kwa (10) October 2024 nta bwo yemerewe nitegeko shinga gushyiraho inteko ya bacamanza kuko atigeze abirahirira.
Ariko uwahoze ari icyegera cya Ruto abifashijwemo n’umwunganizi we ari Lawyer Paul Muiti yasabye ko urwo rubanza rutaburanishwa kuko Philomena Muilu adafite ububasha bwo kuburanisha urwo rubanza dushingiye ku itegekoshinga.
Aza kuvuguruzwa nirindi tegeko ryo mu itegeko shinga rivuga ko, umwanya w’umukuru w’igihugu cyangwa icyegera cye, iyo myanya idashobora kumara amasaha (48) idafite umuntu uhagaze muri uwo mwanya. Ubwo urukiko rw’ikirenga rwemeje icyemezo cy’intekoshingamategeko hamwe na Senate beguza Rigathi Gachagua George asimburwa na professor Kidhure Kindiki kuri uwo mwanya.
Kumunsi n’uyumunsi urukiko rw’ubujurire rwemeje yuko professor Kidhure Kindiki kuba ari icyegera cy’umukuru w’igihugu atabyemerewe nitegeko shinga, kandi ko Rigathi Gachagua George yegujwe mu buryo bunyuranije na mategeko kuko abacamanza bashyizweho nicyegera cy’umukuru w’urukiko binyuranije nitegekoshinga kuko atabifitiye ububasha.
Ikibazo cyavutse ese Gachagua Rigathi aragaruka kumwanya w’icyegera cy’umukuru w’igihugu kandi yaramaze gushinga ishyaka rye akaba atakibarizwa muri UDA?
None se professor Kidhure Kindiki arakomeza kuba icyegera cy’umukuru w’igihugu kandi atabyemerewe nitegekoshinga? Ibyo mu gihe bilimo kuba, ODM nayo yahindutse Ruto icyiswe Broad based government yarihuriwemo na UDA and ODM gisa naho cyamaze guseswa! Noneho ODM barashaka gukura ku butegetse Samuei William Ruto nyuma yuko babonye ko ananiwe gukora (Finance Bill 2025-2026). Aho yamaze gukora umushinga wo kugenzura account za bantu bafite muri bank, no kuzajya baka umusoro kuri za shares abantu bafite mu bigo bitandukanye bibyara inyungu.
NB: ibi bibaye nyuma yo kugira inama Raila Odinga ko naramuka yinjiye muri Leta ya Samuei William Ruto bitazamuhira ubwo bari bamaze kumvikana agahitamo kugambanira urubyiruko rwa Gen Z aho ubutabera bw’Uwiteka Imana Nyiringabo bwahise bumuciraho iteka.
Twamubwiye ko bitazamuhira none niko bigenze bibaye ngombwa ko yikura muri Leta nyuma yuko abonye ko abaturage bamwamaganye we na Ruto ndetse magingo aya twandika iyi nkuru twamenye yuko ubutegetsi bwa Ruto bwabuze amashillingi yo gutunganya (finance bill 2025-2026) yagiye muri America bamutera utwatsi, ajya CHINA naho bamutera utwatsi none yifashe mapfubyi.
Muri iki cyumweru uhereye ku wa mbere kugeza ku wa gatatu Ruto yagiye NAROKO Maasai land aho we ubwe yivugiye yuko yavuganye n’umusaza wo mu bwoko bw’Abakalenjin wapfuye mu myaka (8) ishize from 2017 to 2025 ngo bakaba baravuganye ku kibazo cyamasambu uwo musaza yasize witwa Cheraget ngo bakaba barumvikanye yuko Leta ya Ruto izagura ecre zigera ku bihumbi (6000) ikaziha abaturage. Igihugu cyose cyatangajwe no kumva ko umukuru w’igihugu avugana na bantu bapfuye aho bahise bemera yuko koko ashobora kuba afite (mental illness) byibazwa yuko yaba ariyompamvu yaba agiye gukorwa ku butegetsi.
Amakuru aravuga yuko ashobora kutarangiza ukwezi kwa nyakanga cyangwa July 2025, kuko amagambo we ubwe avuga asigaye agaragaza yuko ashobora kuba afite ikibazo mu mutwe ariko ikibazo gikomeye cyane igihugu kikaba kiri mu kaga gakomeye cyane ayo cyugarijwe n’ubukene kandi akaba amaze gufata umurengera wa madeni agera kuri triyali 12 kenya money shilling.
Hagati aho n’inteko yabagize akanama ka matora ka IEBC kari kamaze kwemezwa na Samuei William Ruto ku inshuro ya gatatu kanzwe na none ngo kuko hatakurikijwe itegekoshinga cyane ko Ruto yagiye yishyiriramo inshuti ze kandi itegekoshinga riteganya ko ubutegetsi buriho busabwa kumvikana na batavuga rumwe n’ubutegetsi (opposition).













